Prva Evropa gleda novu Evropu – Strip u Srbiji 2016. svedoči o svom vremenu i prostoru kroz izložbe, jubileje i svetske uspehe
Peta godišnja izložba Udruženja stripskih umetnika Srbije otvorena je 1. novembra u Domu omladine Beograda • Godina jubileja: vek i po profesionalnog rada, četrdeset godina od osnivanja grupe „Beogradski krug 2“ i trideset godina od osnivanja prvog nacionalnog udruženja • Srpski i regionalni autori objavljuju na svim kontinentima • Sistem kurseva i škola za odgajanje podmlatka je u Srbiji dobro uspostavljen
U plavim i žutim bojama, lepa vinčanska
sveštenica, pripadnica prve evropske civilizacije od pre 6 000 godina, janusovski
osmatra našu prošlost i budućnost. Ovo je slika Zorana Tucića sa motivima stripa
„Treći argument“, koji po pričama Milorada Pavića i scenariju Zorana Stefanovića,
čitaocima u Francuskoj upravo priča o predstojećoj sudbini Evrope i čovečanstva.
Tucićeva ilustracija
oglašava glavni godišnji događaj za naš profesionalni strip — Petu godišnju izložbu
Udruženja stripskih umetnika Srbije (USUS) koja se održava od 1. do 13. novembra
u galeriji Doma omladine Beograda. Izložbu su u utorak, 1. novembra, u 19 časova otvorili
Rade Tovladijac, predsednik USUS, kao i ugledna imena stripa i kulture — Ljubomir
Kljakić, Bojan M. Đukić i Slobodan Ivkov, povodom dva važna jubileja stripskog udruživanja
kod nas.
Biće predstavljeni
radovi preko 250 likovnih umetnika i scenarista iz Srbije, Bosne i Hercegovine,
Crne Gore i drugih zemalja gde žive članovi udruženja. Mnoge od radova je publika
u Evropi, Aziji i Americi već čitala, ali neki će biti i premijerno predstavljeni.
Izlažu se digitalni otisci stripskih tabli koje prikazuju veliki žanrovski dijapazon
srpskih umetnika — od satiričnog, preko realističkog, do avangardnog stripa. Kao
i svake godine, USUS, uz velikane i doajene stripa poput Laze Sredanovića ili Jovana
Stojanovića iz Pariza, izlaže i radove onih koji tek ulaze u svet profesionalne
umetnosti —nagrađivane mlade umetnice Senke Milutinović iz Beograda (r. 1999), Katarine
Mičić iz Leskovca i Mine Nikolić iz Kragujevca (r. 2002).
USUS u 2016. godini
Udruženje stripskih umetnika Srbije je
i tokom 2016. godine imalo važne izlagačke, pedagoške i izdavačke delatnosti.
USUS je iniciran
2008, kao obnova Udruženja strip autora Srbije (1986-1992). Ima preko 300 članova i među najvećim je profesionalnim udruženjima
ove vrste u Evropi. Svoje projekte radi u saradnji sa ustanovama u zemlji i svetu,
a najviše sa Domom omladine Beograda i Francuskim
institutom u Srbiji. Osim Tovladijca, članovi Upravnog odbora su i Lazo Sredanović,
Branislav Kerac, Dragan Lazarević (potpredsednik) i Marko Stojanović.
Pedagoški program Udruženja sprovodi se
u Školi stripa i ilustracije „Đorđe Lobačev“ (postoji od 1992) u Dečjem kulturnom
centru u Beogradu, pod vođstvom profesora Vladimira Vesovića, kao i preko škola
i kurseva u desetak gradova Srbije i regiona.
Neki od najpoznatijih programa tokom
2016. su održani u Domu omladine Beograda, poput medijski veoma zapaženog ciklusa
tribina o zabranjenim temama srpskog i jugoslovenskog stripa „Sred četkica, bajoneta...“
uz učešće glavnih stručnjaka, ili popularne Škole vizuelnog pripovedanja pod vođstvom
Borivoja Grbića, kao odeljka Škole „Đorđe Lobačev“.
Na redovnoj godišnjoj skupštini koja se
takođe održala 1. novembra, USUS je imao komemorativni deo posvećen kolegama preminulim prethodnih godinu
dana, među kojima su i Nebojša Vuković – Nele (1971-2015), Borislav Stanojević
(1953-2015), Risto Banić (1947-2016), Zoran Savković Džeri (1950-2016) i Veljko
Nikitović (1948–2016).
Za zasluge na
društvenom planu, Udruženje stripskih umetnika Srbije dobilo je 2016. zvanje „Vitez
Umetnosti“ koje dodeljuju princeza Linda Karađorđević i Kraljevski red vitezova.
Srbija je posebna u Evropi po — udruživanju
Moderni strip se kod nas profesionalno
radi već vek i po, a u Srbiji danas, osim USUS, deluje pedesetak udruženja, škola,
ustanova i grupa koje međusobno čine dobrovoljnu mrežu. Ovaj model srpskog organizovanja
je specifičan u Evropi, a u 2016. slave se dve značajne godišnjice profesionalnog
udruživanja kod nas.
Naime, od 1974. strip u Srbiji se više
kulturološki i teorijski vrednuje kroz tumačenja Žike Bogdanovića, Ranka Munitića,
Ljubomira Kljakića i drugih, najviše kroz časopise „Pegaz“, „Kultura“ i „Student“.
U takvom okviru je pre 40 godina, u novembru
1976, umetnik i kulturni aktivista Bojan M. Đukić registrovao „Beogradski krug
2“, grupu koja
će kasnije postati jedna od najznačajnijih u Evropi, čiji
je rad doveo i do drugih esnafskih udruživanja, sve do USUS.
Zatim
je, po ideji Slobodana Ivkova iz 1984. godine, počelo i šire esnafsko udruživanje
stripara u Jugoslaviji. U Zagrebu je 1985. osnovano Društvo autora stripa Hrvatske,
a u Beogradu je 1986. održana osnivačka skupština Udruženje autora stripa
Socijalističke Republike Srbije (kasnije Udruženja strip autora Srbije), gde je učestvovalo 48 članova,
pretežno iz Beograda, Novog Sada i Gornjeg Milanovca, ali i drugih gradova.
Predsednik USAS je postao Žika Bogdanović,
potpredsednik Ljubomir Kljakić, sekretar Aleksandar Timotijević, a
članovi predsedništva Zdravko Zupan, Zoran Đukanović, Lazar Stanojević,
Željko Pahek, Bojan M. Đukić i Momčilo Rajin.
Predsednik odbora samoupravne kontrole bio je Jovan Nikolić, a Komisije
za prijem u članstvo Branislav Kerac. Podršku je pružio Savez socijalističke
omladine Srbije, a Dom omladine Beograda je dao prostorije za rad.
Po izveštajima sa skupštine od pre
trideset godina vide se velika očekivanja i narasli duh profesije: „Primarni
zadatak udruženja je, kako je u statutu i naglašeno — unapređenje strip
kulture na našem podneblju, briga o pravilnom društvenom i kulturnom
vrednovanju strip stvaralaštva. Krenulo se od početka, jer sve što do
sada imamo su radovi naših autora razasuti po novinama i magazinima
kao i tekstovi i studije koje se bave ovim medijem. Verujemo da će ova
dva nedavno oformljena udruženja (u SR Hrvatskoj i SR Srbiji) doprineti
pravom tretmanu i valorizovanju ovog medija u našoj sredini što im
i jeste primarni cilj.“ (YU strip magazin,
br. 79/80, mart 1986, str. 59)
Godina 1986. je važna i zbog izložbe
Jugoslovenski strip 1935-1985. koja
je održana u Salonu muzeja savremene umetnosti u Beogradu, kao i izložbe
Jugoslovenski strip 1866-1986. u Jugoslovenskom
kulturnom centru u Parizu, što je bila obnova većeg objavljivanja naših stripara u inostranstvu.
Velikan Aleksandar Hecl i druge godišnjice
Spisak velikih godišnjica se ovim ne iscrpljuje. Udruženje stripskih umetnika Srbije neguje uspomenu
i na velikana evropske umetnosti, crtača, slikara i
scenaristu Aleksandra Hecla iz Zemuna (1926-1991), povodom devedeset godina
od rođenja i četvrt veka od smrti, ali i početka njegovog rada u „Pionirima“
(1956) kao i izlaska jedine monografije „Aleksandar Hecl — Umetnost ilustrovanja“
(1996).
Tu su i jubileji
vezani za značajnog karikaturistu i strip crtača Jovana Pešića (1866–1936). osamdeset
godina časopisa „Mika Miš“, jednog od najboljih u Evropi (1936); 70 godina od ideološke
zabrane stripa od strane KPJ (1946); 60 godina osnivanja „Dečjih novina“ (1956);
pola veka časopisa „Pingvin“ i „Miki“, ali
i Asteriksa na srpskom jeziku sa epizodom „Zvezdoje i Kleopatra“ (1966) .
Pre 40 godina
je objavljivan strip Nikole Maslovare Maslija „Marko Kraljević i družina“ u „Politikinom
Zabavniku“ (1976), a tu je i 30 godina časopisa „Val strip“ (1986).
Pre četvrt veka,
1991, objavljen je fanzin „Alas! Comics“ („Avaj! Strip“) Aleksandra Zografa; izašao
je jedan broj „Politikinog zabavnika“ na ruskom jeziku; Branislav Kerac i Željko
Pahek počeli su da objavljuju u Sjedinjenim Američkim Državama, a u Jugoslaviji
je izašao prvi album serijala „Čuvari zaboravljenog vremena“ Miroslava Marića i
Vujadina Radovanovića, kojeg sada digitalno čita ceo svet. Obeležavamo i 20 godina
časopisa „Strip mania“, „Lavirint“ i „Striper“, superjunaka „Kapetana Nitrata“ po
scenarijima Borislava Stanojevića, ali i prve izložbe Leskovačke škole stripa, te
osnivanja Zaječarske škola stripa (1996).
A pre 15 godina,
2001, pojavio se pred francuskim čitaocima strip Gorana Skrobonje, Dražena Kovačevića
i V. Vesovića „Točak“ — pobednik evropskog konkursa „Glena“ za najbolji novi strip.
Sve ovo svedoči
o dubokoj ukorenjenosti našeg stripa u domaću i svetsku kulturu i podseća na veliki
umetnički, kulturni i vaspitni značaj koji umetnost vizuelnog pripovedanja ima za
naše društvo.