Inuksuk ili inukšuk je gomila kamenja naslagana tako da čini kamenu figuru u obliku čoveka. Izraz inuksuk („neko ili nešto ko deluje ili obavlja funkciju čoveka“) nastao je od prvobitnog izraza inuktitut na jeziku Eskima (Inuita). Morfema „inuk“ znači „čovek“, a morfema „suk“ ima značenje „zamena“: „zamena za čoveka“.
Čovek je ove gomile svuda u svetu koristio kao obeležja, na uzvisinama, u vresištima, na vrhovima planina, u neposrednoj blizini vode ili u njoj (na ostrvu), liticama iznad mora, u pustinjama i tundrama.
Varijaju u veličini od sasvim malih do čitavih brda, a u složenosti figura od sasvim jednostavnih do kompleksnih struktura megalitske izgradnje. Mogu biti obojeni ili ukrašeni iz religioznih razloga ili kako bi bili lakše uočljivi. Najstarije inuksuke podizali su pripadnici eskimskog naroda, Inuita, koji su živeli u severnoj Americi. Mogu se naći na teritoriji od Aljaske do Grenlanda.
Inuksuk je verovatno korišćen za navigaciju, kao referentna tačka, obeležje putnog pravca, mesta za lov, pecanje, logor, skrovište hrane, kao grobnica, odbrambena fortifikacija ili u ceremonijalne ili religijske svrhe. Pripadnici naroda Inupijat sa severa Aljaske koristili su inuksuke u lovu na irvase, kako bi ih lakše saterali u prostore namenjene za njihovo klanje.
Najjednostavniji oblik inuksuka je pojedinačan kamen podignut uspravno. Kasnije su dobili oblik čoveka, odnosno krsta. Njihova veličina govori u prilog tome da je cela zajednica učestvovala u njihovom podizanju. Na Bafinovoj zemlji, kanadskom najvećem artičkom ostrvu, pronađeno je preko 100 inuksuka.
Prevela i priredila
Tamara Lujak