Često se kaže da nije važan pisac već samo delo. Ponekad, možda je samo ponekad važan i pisac. Možda su ponekad njihovi lični životi čudesniji od priča koje su pisali. Možda su vas, a da to niste ni znali, dirnuli u srce kad ste bili mali. Sada je prilika da se potsetimo starih prijatelja koje smo stekli još u ranoj mladosti, kad je nebo bilo plavo, dan vedar, a po koji paperjasti oblak iznad naših glava beo poput malenog cveća u bašti.
Ričard Bah
Ričard Dejvid Bah (1936) američki je književnik i avijatičar, najpoznatiji po filozofskom romanu „Galeb Džonatan Livingston“ (kao i u romanu „Iluzije: Avanture kolebljivog mesije“), koji je sedamdesetih godina 20. veka postao međunarodni bestseler. U njemu je izneo stav prema kome su fizička ograničenja i smrtnost ljudskih bića najobičnija iluzija.
Većina Bahovih knjiga je poluautobiografska. Koristio je stvarne ili izmišljene događaje iz svog života kako bi ilustrovao svoju filozofiju. Bah je poznat po ljubavi prema avijaciji (pilotira od svoje 17 godine) i knjigama koje se odnose na letenje u metaforičkom kontekstu.
Bah je rođen u Oak Parku u Ilinoisu. Služio je u rezervnom sastavu Američke mornarice, u Nacionalnoj gardi Nju Džerzija i lovačkoj eskadrili (USAF). Radio je kao tehnički pisac za „Daglas aviokompanija“ i kao urednik-saradnik časopisa „Letenje“.
Godine 1963. Bah je objavio svoju prvu knjigu, „Stranac na zemlji“, koja opisuje misiju leta koju je preduzeo od Vetersfilda u Engleskoj do Šomona u Francuskoj. Knjiga je povoljno prihvaćena. „Galeb Džonatan Livingston“, priča iz 1970. o galebu koji je leteo iz ljubavi i strasti prema letenju, a ne samo da bi hvatao hranu, objavila je izdavačka kuća Makmilan, nakon što je nekoliko drugih odbilo rukopis. Knjiga, koja sadrži manje od 10.000 reči i sadrži fotografije galebova u letu fotografa Rasela Mansona, postala je bestseler broj jedan, prodavši se u više od milion primeraka samo 1972. godine.
Knjiga predstavlja priču o Džonatanu Livingstonu, galebu kome su dosadile svakodnevne čarke oko hrane. Opčinjen letenjem, on forsira sebe da nauči sve što može o letenju, sve dok na kraju njegovo odbijanje da se uklopi ne dovede do izopštavanja iz jata.
Ovako odbačen, on nastavlja da uči. Jednog dana Džonatan upoznaje dva galeba koji ga vode na „viši nivo postojanja“ u kome ne postoji raj, već jedan bolji svet do koga se dolazi usavršavanjem znanja. Tu upoznaje još jednog galeba koji voli da leti. Otkriva da ga njegova izuzetna istrajnost i želja za učenjem čine „jednom u milion ptica“. Na ovom novom mestu Džonatan postaje prijatelj sa najmudrijim galebom, Čjangom, koji ga uvodi u svet van svi njegovih prethodnih spoznaja, učeći ga kako da se u trenu stvori bilo gde u Svemiru. Tajna je, kaže Čjang, „početi od saznanja da si već stigao na željeno mesto“.
Džonatan se vraća na Zemlju da pronađe druge slične sebi, da im prenese svoje znanje i širi svoju ljubav za letenjem. Njegova misija je uspešna i okuplja oko njega one koji su izopšteni zbog neprilagođenosti. Jedan od njegovih prvih učenika, galeb Flečer Lind, i sam postaje učitelj, a Džonatan odlazi da podučava druga jata.
Kada je trebala da napuni pet godina, devojčica po imenu Re Hansen pozvala je svoga prijatelja Ričarda Baha na proslavu svog rođendana. Da li je došao i kakav joj je dar poklonio, pripoveda se u čarobnom delu „Ne postoji mesto koje se zove Predaleko“, koje je dirnulo hiljade čitalaca od trenutka kada je prvi put objavljeno 1979. godine.
Priča istražuje ideju da fizička distanca ne umanjuje vezu između prijatelja i da su oni koje volimo uvek bliski u srcu. Knjiga je podsetnik da su voljeni uvek sa nama, čak i kada su fizički razdvojeni. Smatra se klasikom, nadahnjujućom pričom o prijateljstvu i ljubavi, pa je zbog toga možda čak i jača, potresnija i lepša od njenog daleko poznatijeg prethodnika "Galeba Džonatana Livingstona“.Nastaviće se….